Podzemni grad XXI // Valorizacija urbanističko – arhitektonske baštine industrijskih postrojenja i rudarskih naselja
| 2011. | projekt
koncept
Tema ove studije je analiza i valorizacija postojećih arhitektonskih struktura obuhvaćenih projektom Podzemni grad XXI, povijesnog konteksta njihovog nastanka, te današnjeg stanja pojedinih građevina, ocjena njihovih potencijala...
To su građevine koje u znatnoj mjeri definiraju krajolik raške doline i Labinštine. Koncentracija infrastrukturnih građevina, radničkih naselja, cijelih gradova na ovom prostoru (od Plomina do Raše) može postati i bitno određenje i oslonac daljnjeg prostornog planiranja.
Zato se pristupilo pojedinačnoj valorizaciji te određivanju smjernica koje će pomoći kako u definiranju statusa zaštite kao industrijskog krajolika i pojedinačnih građevina, povijesnih cjelina tako i određivanju budućih namjena prostora i načina gospodarenja i upravljanja.
Analizirane građevine nastale su s razvojem rudarstva ovog područja, prate period austrijske uprave (1861‐1918) talijanske uprave (1918‐1947) i jugoslavenske, a očitava se u stilskim obilježjima (od historicizma do moderne), primjeni tehnologije i materijala.
Zbog nedostatka izvorne arhitektonske dokumentacije za većinu građevina nisu poznati autori, mada se rukopis može prepoznati za građevine iz talijanskog perioda.
To su djelomično i tipska rješenja u maniri datog trenutka, ali u mnogom predstavljaju vrijednost arhitektonskog nasljeđa Istre.
Konzervatorske smjernice:
U utvrđivanju sustava mjera zaštite za građevine u sklopu planiranih industrijskih naselja predviđa se očuvanje cjeline koju čine sve građevine. Stoga je osnovna konzervatorska smjernica uvrštavanje cijelih naselja u obuhvat UPU‐a dijela naselja kako bi se detaljno propisali planski parametri za cijelo naselje, a ne samo za njegove segmente.
Većina građevina danas je prazna i njihova izvorna namjena koje je bila u skladu s industrijskom namjenom naselja i povijesnim trenutkom više nije prihvatljiva. Tako za zgrade koje su kroz povijest mijenjale namjenu, treba pronaći namjenu koja je u skladu s vremenom u kojem živimo i prostornim karakteristikama samih građevina. Adekvatnim namjenama smatraju se različite društvene i poslovne namjene. Tako se u navedene građevine mogu smjestiti djelatnosti iz područja prosvjete i odgoja, znanosti, informatike, medija, trgovine, turizma i ugostiteljstva, djelatnosti s područja likovnih i primijenjenih umjetnosti, obrtničke djelatnosti i slično. Ukratko, sve one djelatnosti koje bi pridonijele kvaliteti života stanovnika, kao i turističkoj i kulturnoj ponudi naselja, a koje su kompatibilne sa stanovanjem u neposrednoj blizini te ga ničime ne ometaju i ne ugrožavaju. Iznimka su lokacije Štalije, termoelektrane Vlaška, koje bi mogle imati i gospodarsku/proizvodnu namjenu. Cjelokupni prostor obuhvaćen projektom Podzemni grad XXI ima karakter industrijskog krajolika i kao takav ga treba štititi.