Idejno urbanističko – arhitektonskog rješenje “ŠIRI CENTAR“ u Samoboru

| 2012. | natječaj

koncept

Natječajnim rješenjem trebalo je urbanističko-arhitektonski oblikovati područje između potoka Gradne, Komparove i Gajeve ulice. ovaj prostor se nalazi u neporednoj blizini centra Samobora.
Koncepcija prostornog rješenja je oblikovanje najveće samoborske inzule na sjecištu dviju osi koje nose postojeće javne gradske sadržaje i formira nove:
os sjever/jug: srednja škola, dječji vrtić, dom zdravlja, gradska knjižnica/centar mladih, dječji vrtić
i os istok/zapad: vugrinšćak, glavni gradski trg, trg matice hrvatske, narodno sveučilište, gradska knjižnica, centar mladih, centar za socijalnu skrb, kolodvor samborčeka
Osnovni cilj rješenja je urbana obnova, odnosno urbanistička konsolidacija područja kroz zadržavanje postojećih urbanističko-arhitektonskih vrijednosti i stvaranje prostora javnih gradskih sadržaja, s naglaskom na kulturne sadržaje i programiranja načina korištenja zapuštenih ili degradiranih područja uz Gradnu.
Konceptom je cilj u cijelosti zadržati povijesnu matricu prostora: geometriju trasa povijesnih ulica i vodotoka, rehabilitirati ideju povezivanja gradskih područja pješačkim komunikacijama duž Gradne sa zadržavanjem i obnovom ambijentalno vrijednih, hortikulturno uređenih prostora u postojećem gabaritu, prije svega elemenata drvoreda i stabala uz vodotok Gradnu.
Ovaj prostor povezan je sa središnjim dijelom grada: Trgom kralja Tomislava i Trgom Matice hrvatske, potokom Gradnom te povijesnom komunikacijom Gajevom ulicom.
Premisa urbanističkog koncepta Gradne kao ekscentrične kičme urbane matrice donijela je rješenje komunikacija unutar inzule i stanovanja uz ovaj javni, ali dominantno zeleni prostor.
Povezivanjem šetnice uz Gradnu s novim gradskim trgom naglasila bi se prostorna uloga vodotoka u gradskom tkivu i omogućilo uspostavljanje linearnog parka Gradna i poveznice povijesnih i budućih centralnih urbanih struktura Samobora.
Novoplanirana urbanistička kompozicija najveće samoborske inzule želi očuvati kvalitete fragmentarno realiziranog koncepta urbanizma kasne moderne potvrđenog soliternim višestambenim zgradama okruženim zelenim površinama, bez smanjivanja stupnja zelenila na parcelama.
Stupanj izgrađenosti proizlazi iz stupnja izgrađenosti naslijeđenog urbanizma s uključivanjem zelenih hortikulturno uređenih površina, na tragu zatečenih samoborskih vrtova. Visina nove izgradnje je najviše tri etaže s izgrađenosti parcele, koja u prosjeku iznosi 30%.
Oblikovanje građevina suvremenim arhitektonskim izrazom, uz korištenje registra oblikovanja i materijala završne obrade koji imaju uporište u gradograditeljskoj tradiciji Samobora, odnosno uspostavljaju harmoničan odnos s postojećom urbanom morfologijom povijesno vrijednih struktura.